5 stubova brige o sebi

5 stubova brige o sebi Želim da se upišem na taj čas joge, i nameravao sam, ali jednostavno nemam vremena!; Zaista želim da jedem zdravo i da smanjim unos šećera, ali danas sam imala stresan dan na poslu… pa ću si dozvoliti da se prepustim i sutra počinjem svež!.

U ovom članku

Možda je mnogima od vas poznata ova vrsta unutrašnjeg sukoba i mentalnog cenjkanja koja se svakodnevno dešavaju u našim životima. U današnjem brzom životnom stilu, mnogi moji klijenti navode da postoji povećan pritisak da se uspješno radi u svim područjima života – bilo da jeroditeljstvo,odnos, karijera ili druženje. Međutim, što smo više povučeni u mnogim smjerovima, manje smo centrirani i povezani sa samim sobom. Ovo odvajanje od nas samih često nas lišava dragocjene povratne sprege koja nam je potrebna da uravnotežimo svoje živote i osjećamo se osnaženim. Život tada postaje zamagljen, a naše misli i akcije imaju tendenciju da postanu bezumne i pomahnitale. To često ima direktan uticaj na naš rad, produktivnost i kvalitet odnosa.

Ali dobra vijest je da možemo naučiti da se ponovo centriramo stvaranjem i uspostavljanjem jednostavnih struktura koje će nam pomoći da budemo svjesniji i namjerniji. Ja to zovem 5 stubova brige o sebi, a pomaže u stvaranju ravnoteže i unutrašnje harmonije u našim životima. To su – ishrana, san, vežbanje, društvene interakcije i svesnost. Na početku, ovih 5 stubova izgledaju tako jednostavno. Međutim, kada pažljivo pogledate svoje svakodnevne životne navike, to bi vam moglo dati uvid u to prema kojem od ovih 5 područja prirodno težite, a na koja druge trebate obratiti dodatnu pažnju.

1. Dijeta

Na mnogo načina, mi smo ono što jedemo. Postoji razlog zašto je dijetalna industrija zlatni rudnik od milijardu dolara koji svake sezone proizvodi nove modne trendove u ishrani. Međutim, jednostavno pravilo je da vodite računa o tome šta ulazi u vaše tijelo. Zapitajte se, jedem li obroke u redovnom rasporedu dnevno i jedem li hranu koja je zdrava, hranljiva i zdrava?.

Hrana je lijek i direktno utiče na naše raspoloženje i našu sposobnost da regulišemo emocije. Možda ćete primijetiti da kada preskačete obroke, to općenito uzrokuje razdražljivost; mogli biste biti kratki sa kolegama i porodicom, izgubiti strpljenje i nedostajati vam smirenosti da hladne glave procijenite stvari. Također smanjuje vašu sposobnost koncentracije na zadatke i stvara mentalnu i fizičku neravnotežu. Kada unosite previše zašećerenih poslastica, to utiče na nivo šećera u krvi, raspoloženje i nivo energije. Jednako je važno održavati svoje tijelo redovno hidriranim tokom dana kako biste nadoknadili izgubljenu tečnost i imali zdravo tijelo i um.

2. Spavanje

Kada ste zadnji put uživali u 6-8 sati neprekidnog sna? U ovom informatičkom dobu, mnogi moji klijenti kažu da je teško isključiti dugme na poslu. Neprekidni zahtjevi šefova i kupaca da uvijek budu 'uključeni' poprimili su potpuno novi oblik, zahvaljujući pametnim telefonima, iPadima, e-pošti i SMS-ovima. Čak ni odmori nisu pravi bijeg kada imate pametni telefon i laptop sa sobom! Nije neuobičajeno da ljudi spavaju sa telefonom pored kreveta ili rade u krevetu do ranih jutarnjih sati. Kao rezultat toga, vrlo malo spavaju i/ili spavaju loše kvalitete.

Istraživanja su pokazala da buljenje u laptop ili pametne telefone noću značajno smanjuje proizvodnju melatonina u mozgu, što onda ugrožava vašu sposobnost da zaspite. Čvrst san pomaže mozgu da se odmori, obrađuje i sortira informacije iz dana, te pomaže u obnavljanju i podmlađivanju tjelesne mašine za sljedeći dan. Spavanje ima direktan uticaj na raspoloženje, sposobnost koncentracije, mentalne sposobnosti, rasuđivanje i rasuđivanje. Istraživanja su rađena na ljudima koji voze s deprivacijom sna, koji imaju tendenciju da se ponašaju loše ili skoro jednako loše kao i oni koji voze pijani.

Spavaj Postoji nekoliko radnji koje možete učiniti kako biste se pripremili za dobar noćni odmor:

  • Isključite sve elektronske uređaje najmanje sat vremena prije nego što namjeravate spavati.
  • Nemojte gledati nasilne ili stimulativne TV emisije prije nego odete u krevet.
  • Opustite se mentalno radeći neke vježbe disanja i vođenu meditaciju
  • Pročitajte nešto inspirativno ili smirujuće prije spavanja.

3. Vježba

Vježbanje je najbolji i prirodni antidepresiv dostupan na tržištu! Većina nas ima poslove koji nas drže sjedećim i vezanim za naše stolove i kabine veći dio dana. Nije ni čudo što su istraživanja pokazala da se broj Amerikanaca koji posjećuju svoje kiropraktičare i terapeute za masažu u stalnom porastu tijekom godina. Neophodno je da imamo dobre kardio vježbe 30 minuta dnevno, barem 5 dana u sedmici. Ovo pomaže u oslobađanju endorfina u tijelu koji nam pomaže da budemo sretni i pozitivni. Vježbanje poboljšava cirkulaciju, funkciju mišića, pamćenje i racionalno razmišljanje. Hodanje ili trčanje stimuliraju i lijevu i desnu stranu mozga (zbog pokreta lijevo i desno) čime se aktiviraju logički, ali i emocionalni centri mozga. Pomaže nam iu donošenju dobrih odluka na poslu i kod kuće i općenito pozitivnom stavu.

Evo nekoliko ideja za uključivanje vježbanja u svoj život:

  • Izvedite svog psa u šetnju svaki dan u određeno vrijeme. Uskoro će vas vaš pas podsjetiti da vježbate!
  • Imajte drugara za vježbanje koji će trčati ili hodati sa vama nekoliko puta sedmično
  • Iskoristite večernju šetnju sa svojim supružnikom da nadoknadite dan drugog
  • Uradite jogu ili istezanje dok gledate TV uveče
  • Pravite redovne pauze tokom radnog dana da prošetate po bloku

4. Društvene interakcije

Mi smo po prirodi društvena bića i napredujemo kada osjećamo pripadnost i povezanost s našom grupom ili društvenim krugovima. Međutim, nivo potrebne veze razlikuje se od osobe do osobe. Na primjer, introverti imaju tendenciju da se osjećaju punije i energičnije kada imaju vremena nasamo za razmišljanje i introspekciju, dok se ekstraverti osjećaju podmlađeno i oživljavaju u društvu drugih. Bez obzira da li ste introvertni ili ekstravertni, svako ljudsko biće osjeća sigurnost, sigurnost i radost u druženju sa svojim prijateljima, porodicama, kolegama i vršnjacima. Ako ste slučajno introvertni, onda bi moglo biti korisno primijetiti kada se više povlačite u svoj svijet i svjesno se trudite da više vremena provodite sa svojim prijateljima. S druge strane, ako ste ekstravert, možda ćete imati koristi od toga da neko vrijeme provedete u tihom razmišljanju, kako ne biste bili van ravnoteže. Ova vrsta čestih samoprovjera vam daje bolju svijest o vašim energetskim nivoima, potrebama i osjećajima. Biti svestan svojih potreba takođe vam daje osećaj izbora i kontrole u vašem životu. Stoga je potreban dobar balans između vremena za sebe i društvenog vremena da bi se održala stabilnost, svjesnost i povezanost sa sobom.

5. Pažnja

To nas dovodi do našeg posljednjeg, ali vrlo značajnog stuba – svijesti. Ovo je nedavno postalo popularna riječ, a svi od doktora, sportista, korporativnih mogula i poznatih ličnosti hvale njegove prednosti. Svesnost je u svojoj suštini sposobnost da budete svesni i posmatrate sadašnji trenutak – da ste svesni svojih misli, osećanja, telesnih senzacija, itd. Kada svakodnevno praktikujete nekoliko trenutaka svesne samosvesti, trenirate svoj um da se fokusira u sadašnjosti, budite povezani sa sobom, fokusirajte se na jednu po jednu stvar, što manje opterećuje mozak (suprotno popularnom vjerovanju o multitaskingu). Biti svjesni daje vam direktan kanal ne samo u vašu svijest, već i da budete više upućeni u raspoloženje vašeg partnera, nivoe energije i obraćanje pažnje na ono što on/ona govori u ovom trenutku.

Mindfulness

Dakle, možete postaviti pitanje, kako da praktikujem pažnju? Evo nekoliko korisnih ideja za uključivanje svjesnosti u svoj svakodnevni život –

  • Vježbanje joge ili Tai-chija koji se fokusira na vezu između daha i tijela.
  • Nakon svakodnevne meditacije ili vježbe vođenih slika za produbljivanje koncentracije
  • Pažljivo jedete ili šetate – obraćajući punu pažnju na čin, bez ikakvih ometanja poput korištenja telefona, provjeravanja e-pošte ili čitanja vijesti.

Moj prijedlog je da napravite sedmični popis svojih 5 stubova brige o sebi i obratite veliku pažnju na stubove koji su obično neuravnoteženi. Zapitajte se da li sam jeo, spavao, vježbao adekvatno ove sedmice?; Jesam li izbalansirao društvene aktivnosti s dovoljno vremena za „ja“?; Da li sam sebi dao dovoljno vremena za introspekciju i samorefleksiju?’. Na primjer, ako radite do kasno i mnogo jedete vani, dobra je ideja da se svjesno potrudite da skuhate barem 2-3 večere sedmično kod kuće i uživate u svježoj, hranjivoj hrani. Ako uočite da gledate nasilne TV emisije neposredno prije spavanja, bilo bi bolje da isključite TV sat vremena prije spavanja i umjesto toga planirate da se mentalno smirite radeći vježbe disanja, uzimajući toplu kupku kako biste smirili osjetila i pustite tvornicu uma da se odmori preko noći.

Podijeliti: